Nišan sa prikazom sablje u Dolovima kod Olova

Mnoštvo je ostataka iz prošlosti na terenu na prostoru Kurjače, koji pokazuju da je ovdje bilo naseljenosti, rudarske i privredne djelatnosti. Osim nekropola stećaka, tu su stara muslimanska groblja, kamenolomi, ostaci puteva i kaldrme, tragovi rudarske djelatnosti, toponimija i dr. Usmena predanja govore da je ovdje bilo veoma veliko naselje i da se je prostiralo daleko dalje prema jugozapadu.

Predio Kurjače od Olova udaljeno je 2-3 km (od Olova do današnjeg naselja Prgoševo). Preko Kurjače je vodio stari put od Olova prema Sarajevu preko Ozren planine. Na tom dijelu put još uvijek postoji, na nekim mjestima su vidljivi ostaci kaldrme. Kurjača je jedan mali plato pod livadama s pogledom na okolinu i naselje Dolove. Smatra se dio naselja Dolovi.

Na tom malom platou nalaze se tri lokacije stećaka, jedno staro muslimansko groblje, a u njegovoj blizini je jedan usamljen nišan sa lijepim reljefnim prikazom sablje. Nažalost nišan je prelomljen odmah iznad baze (postolja). Postolje je sačuvano i nalazi se pored. U periodu između 2009 i 2014. godine lokalno stanovništvo pokušalo je da uspravi nišan, ali nisu uspjeli. Tada je okrenut na drugu stranu i prikaz sablje sada nije vidljiv. Pored njega je jedan mezar iz Drugog svjetskog rata, oba ta mezara smještena su na jednom brežuljku i vrlo je moguće da je tu bilo još mezarova, ali su vremenom uništeni zbog blizine puta koji su tu dijele na tri strane. Staro muslimansko groblje je odmah preko puta ove lokacije, nema očuvanih nišana. Puno je mezarova samo ograđeno lomljenim kamenom, a s obzirom da je livada koja se kosi, vidljivo je još udubljenja u tlu, a to su ustvari grobovi. Groblje je davno prestalo da se koristi i nema familijarnu poveznicu. Na ovom predjelu Kurjače, istočnije u šumi prema klisuri Bioštice postoji još jedno staro muslimansko groblje iz nekog starijeg perioda, vjerovatno 16. ili 17. stoljeće, kada je rudarska aktivnost bila još živa.

Dimenzije spomenika su: visina  oko 200 cm (od postolja do vrha), presjek spomenika je pravougaonik istih dimenzija u dnu i na vrhu: 28×60 cm.

Ukras sablje je izveden reljefno, dok su kod svih ostalih muslimanskih nišana na olovskom području ukrasi sablje izvedeni urezivanjem. Prikaz sablje je obično na nišanima sa turbanom, u ovom slučaju nije tako. Spomenik je u obliku stele, gdje je visina dominantna. U kasnijoj fazi izrade muslimanskih nišana, ovaj oblik se uobičajeno smatra ženskim nišanom. U starijoj fazi izrade nišana, to nije tako. U starijoj literaturi, a i kod savremenih istraživača, prikaz oružja na muslimanskim nadgrobnim spomenicima dovodi se u vezi sa vojnicima i njihovom šehidskom smrću. Da li sablja i prikaz drugog oružja ima neku drugu simboliku? Da li simbolizira rez, odvajanje dunjalučkog (ovosvjetskog) od ahiretskog (onosvjetskog, vječnog)? Da li je to oštar rez između duše i tijela? Da li je derviško naslijeđe?

Selo Dolovi pod tim imenom nije upisano u osmanskim popisima. U popisima postoji selo Dolac koje nije ubicirano i može da se odnosi na Dolove. Danas postoji toponim Dolac.